Međunarodni dan starijih i Dekada zdravog starenja 2020 – 2030

Glavna skupština Ujedinjenih naroda donijela je 14. prosinca 1990. godine Odluku (45/106) prema kojoj se 1. listopada obilježava Međunarodni dan starijih osoba, s ciljem jačanja podrške osobama starije dobi. Starost nije bolest, već je starost životno razdoblje povezano s dobi iznad 65 godina. Starenje počinje od začeća i traje do smrti kao prirodan, ireverzibilan proces koji stalno napreduje. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana starijih osoba povezana je s oboljenjem COVID-19 i osobama starije dobi.
 

Demografsko starenje

 
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu živi približno jedna milijarda ljudi u dobi iznad 60 godina, a daljnja predviđanja ukazuju na porast broja osoba starije dobi (iznad 65 godina) i do dvije milijarde do 2050. godine. Udio osoba starije dobi u svijetu sve je veći pa postaje globalni trend zbog kojeg se sve više mijenjaju društveni i ekonomski odnosi.
 
Starenje populacije u 21. stoljeću postaje javnozdravstveni prioritet jer je starijim osobama potrebno omogućiti što duži životni vijek u dobrom zdravlju. Funkcionalno sposobna i zdrava osoba starije dobi može biti koristan član zajednice i potencijal za prijenos umijeća, vještina i radnog iskustva na mlađu dob.
 
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj živi 758.633 starijih osoba (17,7 posto) od 65 i više godina. Prosječna dob stanovnika su 42 godine pa Republika Hrvatska spada u jednu od najstarijih nacija Europe. Sve se više nameće pitanje novih modela zdravstvene zaštite i skrbi o starijim osobama, a ulaganje u zdravo starenje postaje neizbježno zbog održivosti mirovinskog sustava.


 

Dekada zdravog starenja, 2020-2030

 
Na 73. Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije održanoj 3. kolovoza 2020. godine, proglašena je „Dekada zdravog starenja 2020-2030“, kao poziv svim državama svijeta o značaju desetogodišnjeg razdoblja za poduzimanje zajedničkih akcija zbog unapređenja života starijih ljudi, njihovih obitelji i zajednica u kojima žive. Konkretne akcije određene su prioritetima o zdravom starenju, kako bi se ukazalo na njihovu važnost jer je potrebno: povezati sve ljude svijeta izgradnjom zajedničke platforme za inovacije; planirati akcije koje kreiraju nove politike za duži život; prikupljati globalne podatke i promicati istraživanja o potrebama starijih osoba; organizirati dugotrajnu zdravstvenu i socijalnu skrb prema potrebama starijih osoba; osigurati ljudske resurse za provođenje integrirane skrbi za starije osobe; pokrenuti globalnu kampanju protiv „dobizma“ i promjene razmišljanja i djelovanja o godinama i starenju; podržati ekonomska ulaganja i bolje razumijevanje zdravog starenja; razvijati globalnu mrežu prijateljskih gradova o zdravom starenju.

 
Zdravo starenje i COVID-19

 
Svjetska zdravstvena organizacija definira „zdravo starenje“ kao proces održavanja zdravlja i funkcionalne sposobnosti, koji omogućava blagostanje u starijoj dobi i u sredini koja podržava njihovo samostalno socijalno uključivanje, dostojanstveno, bez predrasuda i diskriminacije. Osnove za zdravo starenje postavljaju se u mlađoj životnoj dobi pozitivnim zdravstvenim ponašanjem. Najčešće zdravstvene poteškoće koje se javljaju u starijoj dobi vezane su uz kronične nezarazne bolesti (visoki krvni tlak, dijabetes, ozljede i dr.), uz prateće promjene koje zahvaćaju i druge organe (vid ili sluh).
 
Pojavom oboljenja COVID-19 u 2020. godini starije osobe trebaju biti posebno zaštićene od širenja zaraze koronavirusom poštujući preporučene epidemiološke mjere (izbjegavati javna okupljanja, održavati socijalne kontakte telefonom, održavati fizičku udaljenost od jednog metra u kontaktu sa članovima obitelji ili drugim bliskom osobama, održavati higijenu doma, osobnu higijenu, a posebno higijenu ruku).
 
Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe važnost odnosa prema starenju i osobama starije dobi jer se izraz „dobizam“ (engl. Ageism) razvio s negativnim značenjem. Vizija Europske politike za dobrobit i zdravlje 2020. godine temelji se na razvoju društvenih i ekonomskih promjena izgradnjom prijateljske okoline (engl. Age-friendly) u kojoj je starenje „prilika“, a nije „teret“ za društvo. Svaka osoba bi trebala imati priliku živjeti zdrav i dug život, što ovisi o više čimbenika (individualni, socijalni, okolišni i dr.) i njihovoj interakciji.

 
Uloga IFRC i Hrvatskog Crvenog križa

 
Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) poziva nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca na smanjivanje svih oblika „dobizma“ i na razvoj međugeneracijske solidarnosti te stvaranje pozitivnog stava o starenju. Početkom 2019. godine u IFRC je osnovana savjetodavna radna skupina „Zdravo starenje“ (eng. Healthy Ageing Advisory Group), čiji je član i Hrvatski Crveni križ, a s ciljem osnaživanja postojećih i razvoja novih programa za starije osobe u radu nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
 
Hrvatski Crveni križ i društva Crvenog križa provode različite programe (Pomoć u kući, Dostava obroka, Dnevni boravak) za starije osobe. Zbog prevencije širenja koronavirusa aktivnosti se odvijaju u skladu sa zaštitnim mjerama za očuvanje zdravlja starijih osoba.
 
Iz Hrvatskog Crvenog križa je tijekom epidemije COVID-19 pružena humanitarna pomoć za 21.431 stariju osobu (paketi hrane i higijenskih potrepština, dostava namirnica, lijekova i dr.).