Tjedan borbe protiv tuberkuloze, 14.-21. rujna – posjet bolnici Klenovnik

Svake godine Hrvatski Crveni križ obilježava zajedničku akciju svih društava Hrvatskog Crvenog križa kao Tjedan borbe protiv tuberkuloze od 14. do 21. rujna, čime se želi podsjetiti na važnost sprečavanja, ranog otkrivanja i pravilnog liječenja tuberkuloze u našoj zemlji.

Društva Crvenog križa Varaždinske županije (gradska društva Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varaždin te županijsko društvo) tradicionalno svake godine u Tjednu borbe protiv tuberkuloze , pa tako i ove posjetila su i donirala Bolnicu Klenovnik te sudjelovala na okruglom stolu ” TBC- stara bolest u novom ruhu”. Prema zamolbi Bolnice Klenovnik donirane su društvene igre i knjige namijenjene poboljšanju kvalitete liječenja bolesnika na dugotrajnom liječenju.

O tuberkulozi

Tuberkuloza je zarazna bolest proširena u cijelom svijetu uzrokujući zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice milijuna ljudi. Iznenadna pojava novih zaraznih bolesti poput pandemije COVID-19 podsjeća nas na ozbiljne prijetnje koje mogu nastati za cijelo čovječanstvo zbog opasnosti od širenja zaraznih bolesti (primjerice HIV, ospice).

Uzročnik tuberkuloze i širenje zaraze

Uzročnik tuberkuloze je bakterija štapićastog oblika (Mycobacterium tuberculosis) ili bacil tuberkuloze, poznat još i kao Kochov bacil, a prema istraživaču dr. Robertu Kochu koji je 1882. godine objavio svoje otkriće o uzročniku tuberkuloze. Izvor zaraze je bolesna osoba u čijem se iskašljaju nalaze uzročnici tuberkuloze koji se šire kapljičnim putem zrakom (aerosol) poput prehlade (govor, kašalj, kihanje) i udisanjem dospijevaju u pluća. Bacil tuberkuloze može opstati u ljudskom tijelu i bez znakova bolesti (latentna infekcija) pa zaražena osoba ne mora nužno oboljeti, niti je zarazna za druge osobe u svojoj okolini. Tuberkuloza najčešće zahvaća pluća, ali može zahvatiti i druge organe (limfni čvorovi, mozak, bubrezi, kosti) te se tad govori o izvan plućnoj tuberkulozi.

Od tuberkuloze može oboljeti svatko, no češće se javlja u odrasloj dobi kao bolest nekih skupina ljudi (starije osobe, beskućnici, zatvorenici, raseljene osobe, alkoholičari, pušači). Siromaštvo, pothranjenost i loši higijensko – sanitarni uvjeti života pridonose razvoju tuberkuloze. Širenju zaraze pogoduje bliski kontakt s osobom oboljelom od tuberkuloze (kućanstvo, radno mjesto, zajednički smještaj).

Simptomi i liječenje tuberkuloze

Kod većine ljudi uzročnik tuberkuloze se uništava vlastitom otpornošću organizma pa samo manji postotak osoba oboli od aktivne i većinom plućne tuberkuloze. Svaka neliječena osoba oboljela od tuberkuloze može zaraziti od 10 do 15 osoba godišnje, a barem jedna od njih će oboljeti. Tuberkuloza se većinom otkriva slučajno pojavom općih simptoma i znakova bolesti koji traju duže od tri tjedna (kašalj, povišena temperatura, noćno znojenje, gubitak apetita i tjelesne mase, slabost, umor). Tuberkuloza je izlječiva zarazna bolest ako se otkrije na vrijeme i pravilno liječi redovitim uzimanjem više lijekova istodobno (antituberkulotici). Liječenje tuberkuloze počinje u bolnici u trajanju dva mjeseca, a nakon otpusta iz bolnice traje još četiri mjeseca kod kuće uz pridržavanje liječničkih uputa.

Nepravilno liječenje tuberkuloze smanjuje mogućnost potpunog izlječenja pa može dovesti do razvoja težih oblika multirezistentne tuberkuloze (stvaranje otpornosti prema nekim ili svim lijekovima) od koje godišnje oboli 800 tisuća osoba u svijetu. Tuberkuloza je postala najčešća pridružena zarazna bolest i „vodeći ubojica“ među oboljelima od AIDS-a od koje godišnje umire 300 tisuća osoba u svijetu. Tuberkulozni bolesnik koji se ne liječi opasan je za okolinu, a 50 posto neliječenih bolesnika umire tijekom pet godina. Tuberkuloza je izlječiva zarazna bolest ako se na vrijeme otkrije i pravilno liječi. Cijepljenje je najbolja primarna prevencija protiv tuberkuloze.

Proširenost tuberkuloze u svijetu i u Republici Hrvatskoj

Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2020. godine u 84 zemlje svijeta bilo je 7,3 milijuna oboljelih, dok je 1,2 milijun osoba umrlo od tuberkuloze. Premda oboljelih od tuberkuloze ima u svim zemljama svijeta, ipak najviše oboljelih živi u nekim zemalja (Bangladeš, Indija, Indonezija, Nigerija, Pakistan, Filipini, Južnoafrička Republika, Tađikistan, Ukrajina).

Posljednjih desetljeća u Republici Hrvatskoj se bilježi sve manji broj osoba oboljelih od tuberkuloze, koji prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2019. godinu iznosi 303 novooboljele osobe (incidencija 7,5 oboljelih na 100.000 stanovnika). Bez obzira što je epidemiološka situacija u Republici Hrvatskoj dobra i pod kontrolom, ipak na tuberkulozu treba stalno misliti kod upale pluća koja ne prolazi uz uobičajeni antibiotik. Posljednjih godina uočen je porast broja oboljelih od tuberkuloze kod osoba koje boluju od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), dijabetesa, malignih bolesti ili koje su na neki drugi način oslabljenog imuniteta. Njihovo liječenje traje najmanje godinu dana.