Zaštita zdravlja od vrućina – preporuke za javnost

Učestali porast temperature zraka posebno u ljetnim mjesecima utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj.

Učestali porast temperature zraka posebno u ljetnim mjesecima utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj. Pravodobnim poduzimanjem preventivnih mjera mogu se ublažiti štetne posljedice koje nastaju po zdravlje te smanjiti broj oboljelih i umrlih osoba. Velike vrućine najčešće pogađaju kronične bolesnike, starije osobe, malu djecu, a dodatno su  ugrožene osobe koje puno borave ili rade na otvorenom prostoru (građevinskih radnici, poljoprivrednici, beskućnici). Republika Hrvatska još uvijek nema izrađen Akcijski plan zaštite od vrućina, no ima izrađen „Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine“ kojeg donosi Ministarstvo zdravstva.  


U Protokolu o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine su opisani postupci za pripravnost i djelovanje u slučaju opasnosti od toplinskog vala, obveze pojedinih službi te preporuke i savjeti za javnost, kako bi se nakon prognoze toplinskog vala građane moglo pravodobno upozoriti na preventivne mjere zaštite od velikih vrućina na nacionalnoj i lokalnoj razini.
 
Hrvatski Crveni križ prosljeđuje informacije i preporuke za zaštitu građana od velikih vrućina u 131 društvo Crvenog križa te skrbi o osobama starije dobi u socijalnoj potrebi u okviru programa Pomoći u kući. Hrvatski Crveni križ izrađuje edukativne materijale koji se distribuiraju za podjelu svim građanima, a informacije i preporuke o zaštiti od vrućina objavljuje na svojim Internet stranicama.

ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VRUĆINE – PREPORUKE ZA JAVNOST

Rashladite svoj dom

  • Rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu zraka od 8 do 10 sati, zatim u 13 sati i noćnu temperaturu zraka nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, a ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, odrasle osobe u dobi iznad 60 godina i za osobe koje imaju kronične zdravstvene tegobe.
  • Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili dignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura zraka niža.
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete (ako ih imate), a posebno one koje su okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i druge električne uređaje koji mogu dodatno zagrijavati prostor.
  • Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslije podnevno sunce.
  • Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti kako se na taj način povećava vlažnost zraka.
  • Ako imate uređaj za rashlađivanje zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35°C, neće spriječiti mogućnost pojave bolesti koje mogu nastati zbog velike vrućine.

Klonite se vrućine

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/ kuće, posebno noću.
  • Ako stan/ kuću ne možete dovoljno rashladiti, provedite od 2 do 3 sata dnevno u hladnijem prostoru (primjerice javna zgrada koja je rashlađena).
  • Izbjegavajte izlazak iz kuće ili stana u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad, no ako morate, činite to u najhladnije doba dana što je obično u ranim jutarnjim satima do 7 sati.
  • Potražite sjenu u hladu.
  • Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.
  • Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebnu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih koristite zaštitne kreme s najvećim faktorom.
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

  • Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a posebno na to upozorite djecu, trudnice, osobe starije dobi, srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost hlađenja je mokrom spužvom, zamatanjem u mokre ručnike ili kupke za noge.
  • Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i naočale za sunce.
  • Koristite laganu posteljinu poput plahti po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
  • Važno je piti dovoljno tekućine. Redovite pijte vodu ili čaj te izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Jedite češće manje obroke.

Pomozite drugima

  • Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljivije osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
  • Razgovarajte o toplinskom valu s obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti, svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
  • Ako je netko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu savjetom i podrškom. Starije i oboljele osobe koje žive same treba redovito posjećivati (barem jednom dnevno).
  • Ako osobe starije dobi uzimaju lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
  • Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme

  • Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku i pročitajte uputu o čuvanju i skladištenju lijeka.
  • Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

  • Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i izmjerite tjelesnu temperaturu.
  • Popijte vodu, čaj ili prirodni voćni sok za nadoknadu tekućine.
  • Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve (najčešće u nogama, rukama ili trbuhu) koji se mogu javiti nakon provedenog rada ili vježbe po vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (natrij, kalij, kalcij, magnezij). U slučaju da grčevi traju duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.
  • Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih zdravstvenih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako član obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću i suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovara, nemirna je), grčeve i/ ili je bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, polegnite osobu u hladniji prostor, podignite joj noge u visinu iznad razine srca, odstranite joj odjeću i počnite s rashlađivanjem (hladni oblozi na vrat, ispod pazuha i na prepone ili špricanje kože s vodom temperature od 25 do 30°C). Izmjerite osobi temperaturu i hladite ju sve dok se tjelesne temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte osobi davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ako je osoba bez svijesti postavite ju u bočni položaj.

Cijelo vrijeme trajanja vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!

Važni telefonski brojevi

Hitna medicinska služba – 194

Europski broj za hitne službe – 112